45. REGIONALNA DOMIJADA RIJEKA 2022.

O Rijeci

45. REGIONALNA DOMIJADA ZAPADNE HRVATSKE RIJEKA 2022.

Zanima li vas kakav je to naš grad koji teče ili samo želite izgubiti malo vremena dok čekate na red za probu ili natjecanje? Bez brige, pripremili smo vam nekoliko zanimljivih činjenica kojima vam želimo u kratkim crtama što bolje opisati grad Rijeku. Zanima li vas kakav je to naš grad koji teče ili samo želite izgubiti malo vremena dok čekate na red za probu ili natjecanje? Bez brige, pripremili smo vam nekoliko zanimljivih činjenica kojima vam želimo u kratkim crtama što bolje opisati grad Rijeku. Bez puno odugovlačenja, pročitajte u nastavku “6 zanimljivih činjenica o Rijeci po odabiru autorica”:

 

1. Trsat ima zmajeve čuvare, koji nisu zapravo zmajevi

 

Ako vas zanima zašto su nam baš zmajevi logo 45. regionalne Domijade odgovor je prilično jednostavan. Samo prošetajte do trsatske gradine i lako ćete naći dvije skulpture malih zmajeva s glavama pijetla, raširenih gmazovskih krila, koje čuvaju mauzolej grofa Lavala Nugenta. Djelo su kipara Antona Dominika von Fernkorna i unatoč tome što su svima poznati kao trsatski (ili Nugentovi) zmajevi zapravo nisu uopće zmajevi, već basilisci, mitološka bića poznata svim ljubiteljima “Harry Potter” serijala. Zmaj ili basilisk - Rječanima nije bitno, a ove prepoznatljive skulpture postale su dio vizualnog identiteta Rijeke, a prikladno tome i ovogodišnje Domijade.

 

2. Lokalne legende

 

Već kad smo kod Trsata zgodno je za spomenuti da se do njega može doći trsatskim stubama, ako ste od volje za pješačenjem. Uz ove stube koje vode iz centra Rijeke do vrha brda, veže se zanimljiva legenda o tome kako su nastale. Naime, po priči, stube je napravio vrag, zauzvrat za prvu dušu koja njima prođe. Građani su naravno nadmudrili vraga tako što su mu za prvu dušu poslali jarca. Razljućeni vrag bacio je kletvu tako da nitko tko broji stepenice ne može nikada izbrojati točan broj. Prošetajte u oba smjera i probajte ih izbrojati tako da sami provjerite ovu priču.

 

Zapravo, stube je kao zavjetni dar dao napraviti Petar Kružić, a vode upravo do najstarijeg i najpoznatijeg marijanskog svetišta u zapadnoj Hrvatskoj. Prema predaji, na Trsatu, na mjestu današnjeg svetišta, osvanula je 1291. godine, nazaretska kućica Svete obitelji, koju su čudesno prenijeli anđeli, a koja je nestala tri godine kasnije. Nazaretska je kućica nestala, ali štovanje Blažene Djevice Marije ostalo je duboko ukorijenjeno čemu svjedoče brojni hodočasnici i zavjetni darovi.

 

Za kraj, kad smo kod legendi, potrebno je spomenuti i morčiće. Ovaj simbol Rijeke vrsta je autohtonog lokalnog nakita u obliku crnačke glave s turbanom, po kojem se lako mogla prepoznati pripadnost Rijeci. O nastanku morčića također otkrivamo iz legendi: jedna od priča povezuje nastanak morčića s borbom protiv Turaka na Grobničkom polju.

 

3. Bogata povijest umjetnosti i kulture

 

Rijeka ima dugu povijest, sve od drevnog plemena Liburna, tako da ima bogatu umjetničku i kulturnu baštinu. Od ostataka rimskih mozaika, do monumentalne barokne katedrale, sive industrijske baštine, masivnog historicizma i teatralne secesije, svaki ljubitelj umjetnosti ima nešto za pogledati.

Da nije sve u povijesti, umjetnost i kultura u Rijeci živi i danas, te je upravo u 2020. godini Europska prijestolnica kulture.

 

 

4. Rijeka “Grad koji teče”

 

Jeste li znali da Rijeka leži na obilju izvora, te da je u samom središtu grada 16 izvorišta pitke vode? Prilikom vrućih dana možete besplatno popiti kvalitetnu riječku vodu iz gradskih slavina. Jedna vas čeka na spoju Korza i Trga 128. brigade HV, druga uz Fontanu prijateljstva na Jelačićevom trgu, treća uz Trsatske stube, a četvrta kod Centra Zamet. Probajte i uvjerite se i sami u posebnost i kvalitetu riječke vode.

 

No, to obilje ne bi bilo moguće bez mnogobrojnih kišnih dana koji donose poseban čar ovom industrijskom gradu. Čak štoviše, Rijeka se može pohvaliti kako je po količini padalina uspjela premašiti i London koji slovi kao najkišovitiji grad u Europi. Bravo Rijeka!

 

5. Riječki karneval

 

Jedna od najpoznatijih manifestacija u Rijeci definitivno je Riječki karneval, kojeg godišnje posjeti više od 150.000 ljudi. Traje mjesec dana, a sastoji se od sljedećih događaja: karnevalske povorke, karnevalske fešte, izbor kraljice Riječkog karnevala, karnevalskog bala, koji se održava u Guvernerovoj palači, karnevalskih koncerata, karnevalske izložbe, sportova i dječje karnevalske igre. Vrhunac čini međunarodna povorka na kojoj sudjeluje više od 100 maškaranih grupa koje prolaze centrom grada.

 

Zanimljivo je spomenuti kako je Riječki karneval postao 2009. jedan od 500 najvažnijih zbivanja u Europi koji se ne smiju propustiti. Svakako preporučamo da u veljači posjetite ovaj događaj, jer možete ugledati svakojake maškare, od onih tradicionalnih - poput zvončara i morčića - do modernih, poput različitih superjunaka, poznatih političara, pa čak, vjerovali ili ne, možete ugledati i davno izumrle dinosaure.

 

6. Riječke poznate osobe

 

Rijeka se ponosi iznimnim povijesnim osobama koje su promijenile tijek povijesti i doprinijele ukupnom razvoju i stvaralaštvu Hrvatske. Tako je primjerice, Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci dobilo naziv po čuvenom hrvatskom skladatelju, dirigentu i pedagogu, Ivanu pl. Zajcu, koji je za sobom ostavio opus od oko 1200 glazbenih djela.

 

Nastavite li put od Hrvatskog narodnog kazališta uz Mrtvi kanal, doći ćete do mosta kod hotela Kontinental gdje se možete pozdraviti sa skulpturom Janka Polića Kamova, jednim od najznačajnijih hrvatskih književnika. Zanimljivo je kako je ista replika kipa Kamova postavljena i u Barceloni gdje je preminuo.

 

Želite li prošetati uz more, preporučamo vam šetnju uz Rivu u samom centru grada gdje ćete naići na Gat Karoline Riječke i na zanimljivu priču o ovoj poznatoj junakinji. Početkom 19. stoljeća britanska ratna flota osvanula je pred Rijekom i krenula bombardirati grad sumnjajući kako se ovdje krije Napoleonova vojska. Zahvaljujući hrabrosti Karoline Riječke, koja je sama otišla do zapovjednika i objasnila mu stvarnu situaciju, grad je spašen od daljnjeg uništenja. No, kako ne biste rekli da izmišljamo, protegnite noge do katedrale sv. Vida i pogledajte lijevo od ulaza - tamo ćete vidjeti topovsku kuglu koja i dalje strši iz pročelja crkve.

 

Klara Cvetković i Antonija Mežnarić


Učenički dom Podmurvice Rijeka

Imate li pitanje?
Slobodno nas kontaktirajte